selm@

Najljepsi Grad,i njegove ljepote koje su ostavile dubok dojam na vas........S@rajevo na srcu mi pise!

1131 posts in this topic

  • GAZI HUSFEV-BEGOV BEZISTAN

    Ovaj masivni kameni objekat, bazilikalnog tipa, proteže se u dužini od 109 metara, duž istoimene ulice. Izgradili su ga dubrovaÄki majstori po nalogu tadaÅ¡njeg bosanskog sandžakbega Gazi Husrefbega, u razdoblju od 1542. do 1543. godine, sa 52 dućana poreÄ‘ana u dva niza, u unutraÅ¡njosti objekta i trećim nizom dućana, sa njegove spoljaÅ¡nje strane, uz ulicu Kujundžiluk. U njemu se prodavala tekstilna, uglavnom uvezena roba. Sa obližnjim TaÅ¡lihanom, Gazi Huserefbegov bezistan je Äinio organsku celinu. Danas ga u Sarajevu zovu "Dugi bezistan" i služi kao trgovaÄki centar.

Share this post


Link to post
Share on other sites

  • LATINSKA CUPRIJA - RIMSKI MOST

    Latinska ćuprija je dobila ime po obližnjoj latinskoj, tj. dubrovaÄkoj trgovaÄkoj koloniji. Rimska ćuprija je izgraÄ‘ena 1798. godine, kao zadužbina sarajevskog trgovca Hadzi-Abdulaha Zige. Most je verovatno imao Äetiri jaka kamena stuba koja su nosila pet lukova, ali je regulacijom Miljacke, krajem 19. veka, jedan luk zazidan. Preko ulice, nasuprot Latinskom mostu, 28.06.1914. godine, Gavrilo Princip izvrÅ¡io je atentat na austrougarskog prestolonasednika Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, Å¡sto je bilo opravdanje/ dovelo do Prvog Svetskog rata. Pripadnici omladinskog pokreta Mlada Bosna, koji su se meÄ‘usobno takmiÄili kome ce pripasti privilegija za Äin ubistva prestolonaslednika Franca Ferdinanda su svi znali napamet Gorski Vijenac, izabravÅ¡i herojsku smrt umesto života sluge pod stranom vlašću. Sarajevo je dugo u svetu bilo poznato jedino, ili uglavnom po tom atentatu. Latinski most je posle Drugog svetskog rata nosio naziv Principov most, po Gavrilu Principu, a danas ponovo nosi naziv Latinska ćuprija.

Share this post


Link to post
Share on other sites

 

 

TravniÄka hronika

Andrićeva kuća, Sahat kule, SunÄani sat, Konak, Stari grad, Plava voda, Sulejmanija džamija, ElÄi Ibrahim-paÅ¡ina medresa su mjesta koja obavezno trebate posjetiti ukoliko se uputite u Travnik. Tradicionalno se kahva pije u Lutvinoj kahvani koja je viÅ¡e

postala institucija, jedu se TravniÄki Äevapi i kupuje se sir sa obronaka VlaÅ¡ića.

Ako ste posjetili Travnik onda mora da ste primjetili da se veći dio života odvija, kao i u većini BH gradova u ÄarÅ¡iji. ÄŒarÅ¡ija je za

TravniÄane isto Å¡to je za Sarajlije podruÄje od Marindvora do BaÅ¡ÄarÅ¡ije, samo Å¡to se u ovom sluÄaju po toku rijeke život raÄva na

gornji i donji dio. U predratno vrijeme po nekom nepisanom redu življa je bila gornja ÄarÅ¡ija, i Äovjeka bi jednostvano sve vuklo prema gore jer se u Travniku kako kaže i sam Andrić uglavnom sve svodi na kafane.

Travnik je dakle nastao na rijeci LaÅ¡vi, koja nije ni žuta ni puna mulja, nego bistra i Äista. Brojni arheoloÅ¡ki nalazi potvrÄ‘uju upravo u ovom dijelu prisustvo Ilira i Kelta a ono Å¡to se pouzdano zna jeste da je na mjestu danaÅ¡njeg Starog grada bila ilirska zemljana utvrda. Dolaskom Rimljana poÄinje ispiranje zlata iz rijeÄnog pijeska kao i iskopavanje i pretapanje željezne rude. Na podruÄju samog grada pronaÄ‘eni su mnogobroji ostatci iz rimskog perioda, od posuÄ‘a i nadgrobnih ploÄa do carskog novca. Turski period obnovio je slavu Travnika. Bio je glavni grad i vojni centar Otomanske imperije u Bosni i Hercegovini Å¡to se

velikim dijelom i vidi po građevinama.

Do Travnika možete doći magistralnom cestom M-5 koja povezuje Sarajevo i Banja Luku, njegova tranzitna pozicija ukljuÄuje joÅ¡ jedan pravac a to je Travnik-Bugojno-Mostar-PloÄe, odnosno Neum, te od Bugojna za pravac Livno-Split.

 

316474_10150381226047737_1112789675_n.jp

 

63223_493224832736_2837927_n.jpg

 

 

294899_10150694908277737_986442099_n.jpg

 

532873_10150683173727737_1646535350_n.jp

 

546740_10150688833217737_1114589567_n.jp

 

 

576316_10150775069977737_664872498_n.jpg

 

404303_10150516227077737_1775647865_n.jp

Share this post


Link to post
Share on other sites

 

 

TravniÄke sahat kule

Travnik je jedini grad na svijetu sa dvije sahat kule, Å¡to je razlog da se pri pominjanju ovog grada uvijek pomisli, pored velikog broja vezira i na sahat kule. Naime, veziri su svom domaćinu podigli u 18. vijeku 20-metarske kule da bi im na sve Äetiri strane Gornje i Donje ÄarÅ¡ije otkucavale vrijeme i bile orijentacija.

 

 

Travnik2-600x450.jpg

 

 

TravniÄka sahat-kula u Gornjoj ÄarÅ¡iji

 

TravniÄka sahat-kula u Gornjoj ÄarÅ¡iji je podignuta uz Hadži Ali-begovu džamiju u Travniku, a pretpostavlja se da ju je sagradio Mehmed-paÅ¡a Kukavica u 18. vijeku. Sahat-kulu je 1817. godine obnovio Sulejman-paÅ¡a Skopljak. Tada joj je dograÄ‘en Äetvorovodni drveni krov na stubiće, ispod kojeg se nalazi prostor za smjeÅ¡taj zvona. Tom prilikom je posredstvom austrijskog konzula Von Simschena naruÄen sat sa Äetiri mine i zvonom koje otkucava pune sate i Äetvrtine.

 

Sahat%2520kula%25202.jpg

 

TravniÄka sahat kula na Musali

 

TravniÄka sahat-kula na Musali nalazi se u donjoj ÄarÅ¡iji, prirodnoj zaravni ispod Starog grada. Ne zna se taÄno kada je ova sahat-kula sagraÄ‘ena, a na njoj su saÄuvane dvije ploÄe sa natpisima o obnovi.

Share this post


Link to post
Share on other sites

 

 

SunÄani sat

Kada je postavljen imao je karakter javnog instrumenta koji je koristio cijeloj travniÄkoj ÄarÅ¡iji. Prema sunÄanom satu su se podeÅ¡avali i mehaniÄki satovi koji su bili ugraÄ‘eni na dvije travniÄke sahat-kule kao i ruÄni satovi imućnijih TravniÄana koji su u to vrijeme bili prava rijetkost.

 

Sun%25C4%258Dani%2520sat%25201.jpg

 

Travnik je jedini grad u Bosni i Hercegovini sa sunÄanim satom. Istina joÅ¡ jedan takav postoji u Sarajevu u okviru instrumentarija Gazi Husrev-begove muvekithane ali rijeÄ je o ruÄnom satu.TaÄna godina izgradnje travniÄkog sata nije poznata kao ni ime njenog konstruktora. Moguće je da je sat postojao na džamiji koju je izgradio Mehmed-paÅ¡a Kukavica, a koja je izgorjela u požaru. PoÅ¡to su tom prilikom ostali saÄuvani pojedini dijelovi ove džamije, moguće je da je i sat ostao na izvornom mjestu Sat se nalazi u plitkom udubljenju na jugozapadnom zidu Hadži Ali-begove džamije i pokazuje "a la turka" astronomskim metodom mjerenja zasnivnom na mjerenju visine Sunca u odnosu na horizont, odnosno dužini sjenke postavljenog paralelno sa osom

rotacije Zemlje ili okomito na tu os.

Share this post


Link to post
Share on other sites

 

 

Stari grad Kastel

Jedini spomenik iz srednjeg vijeka u Travniku je Stari Grad (Kastel), iz prve polovine XV stoljeća. IzgraÄ‘en je u periodu previranja bosanske samostalnosti, pretpostavlja se u vrijeme bosanskog kralja Ostoje ili kralja Tvrtka II. Grad se sastoji od nekoliko dobro uvezaih cjelina, sklopljenih u tvrÄ‘avu, pri Äemu se vodilo raÄuna o izgledu terena i svrsi svakog pojedinog bedema.

 

Kastel.jpg

 

 

Nije poznato kako su ga Turci osvojili, ali se zna da su nadograÄ‘ivali i proÅ¡iravali tvrÄ‘avu odakle se formirala i okupila Äitava travniÄka ÄarÅ¡ija. Za vrijeme Austro-Ugraske tvrÄ‘ava dobija  naziv Kastel ili KaÅ¡tel. Iz centra Travnika do Starog Grada možete doći veoma uskim ulicama, tipiÄnim za ovaj kraj u kojim se može vidjeti mnoÅ¡tvo starih bosanskih kuća.

Ka%25C5%25A1tel%25202.jpg

 

 

Pogled sa tvrdjave na plavu vodu i cijeli Travnik je izuzetno lijep, to je mjesto za odmor uz hladno vrelo vode koje teÄe velikom brzinom i uz koje se nalaze mali restorani i mjesta gde se moze odmoriti, kupiti suvenire, ruÄati ili jednostavno zasatati u hladu poslije obilaska.

Share this post


Link to post
Share on other sites

 

 

Rodna kuća, muzej Ive Andrića

Rodna kuća bosanskohercegovaÄkog nobelovca Ive Andrića nalazi se u Travniku, taÄnije u mahali Zenjak na broju 9. Tokom viÅ¡e od jednog stoljeća stara kuća tipiÄne bosanske arhitekture promijenila je nekoliko vlasnika. PoÄetkom 70-ih godina dvadesetog

vijeka, nakon dobivanja ove prestižne nagrade prepoznata je vrijednost kuće pa je pokrenuta inicijativa za otkup od tadašnjih vlasnika i njeno preuređenje u spomen-muzej.

 

Andri%25C4%2587%25201.jpg

 

Sam Andrić nije bio baš oduševljen idejom o otvaranju spomen muzeja, jer poznat kao iznimno skromna osoba, mislio je da nije u redu da se njemu još za života podiže neka vrsta mauzoleja. Jednom prilikom je rekao: «Verujte, uvek sam se pitao šta će im ta moja rodna kuća u Travniku? Nije to ni Šatobrijanov zamak u Bretanji, ni velika kuća Viktora Igoa u Parizu, ni Tolstojeva Jasna Poljana…»

Stalna izložbena postavka predstavlja život i literaturu Ive Andrića, i sastoji se od: Rodne sobe, sobe posvećene romanu "TravniÄka hronika", Fototeke sa fotografijama sa dodjele Nobelove nagrade, Biblioteke sa umjetniÄkom zbirkom i "SluÅ¡aonice".

 

 

RODNA SOBA

 

U Rodnoj sobi Ive Andrića izložen je tradicionalni namještaj bosanskih urbanih porodica s kraja 19.stoljeća. Etnografski eksponati

nisu uistinu pripadali Andrićevoj porodici, ali potiÄu iz vremena njegovog roÄ‘enja. BeÅ¡ika, musandra, zemljana peć, peÅ¡kuni, Å¡iÅ¡eta, Å¡tokrla, sofra, sećija, sehara, lampe, ćilim i ponjava prikupljeni su u Travniku.

 

 

 

img_4839.jpg

img_4832.jpg

 

 

 

SOBA "TRAVNIÄŒKA HRONIKA"

U sobi posvećenoj ovom romanu, izloženi su faximili rukopisa i prvo izdanje romana (Beograd, 1945.), faximili izvjeÅ¡taja Francuskog i Austrijskog generalnog konzulata u Travniku, portreti francuskog generalnog konzula Pierra Davida i DerviÅ¡-bega Teskeredžića kao likova tog romana, stare fotografije i crteži koje predstavljaju kako je izgledao grad u vrijeme kada se deÅ¡ava radnja tog romana, te mnogobrojna domaća i inostrana izdanja "TravniÄke hronike".

 

pa280001.jpgimg_5544.jpgdscn6885.jpg

 

 

 

BIBLIOTEKA

 

Oko 650 knjiga i književnih Äasopisa iz bivÅ¡e Jugoslavije i mnogobrojnih inostranih zemalja prikazuju književni opus Ive Andrića.

Osobito vrijednim smatraju se književni Äasopisi u kojima je Andrić objavljivao poÄetne književne radove, prva izdanja njegovih prvih djela ("Ex ponto" 1918., "Nemiri", "Put Alije Äerzeleza" 1920.), prva izdanja romana ("Na Drini ćuprija", "TravniÄka hronika", "GospoÄ‘ica" 1945.). Posebno su izložene knjige s autorovim potpisom kao Andrićev liÄni poklon travniÄkom Muzeju.

Autorske fotografije Miodraga ÄuraÅ¡evića iz Sarajeva nastale su u Stockholmu 1961. godine tokom ceremonije dodjele Nobelove nagrade za književnost Ivi Andriću.

Uz sitnu arhivsku graÄ‘u, u Biblioteci se nalazi i umjetniÄka zbirka :

 

"U Äast Ive Andrića", grafiÄka mapa Ivana Rabuzina.

Po izboru Nobelovog komiteta, naivni umjetnik iz Hrvatske naÄino je 1989. godine grafiÄku mapu tehnikom serigrafije u 25 originalnih primjeraka. 23-eći otisak po redu autor je poklonio Memorijalnom muzeju.

 

"PriÄa o vezirovom slonu", likovna kompozicija Ahmeda Hrustanovića.

TravniÄki likovni stvaralac na figurativan naÄin je prikazao motiv iz istoimene pripovijetke Ive Andrića.

 

"Ivo Andrić", portret, rad akademskog slikara Ante Mamuše iz 1982.godine.

 

 

interijer_5.jpg

p9150245.jpg

 

p9150256.jpg

 

 

 

Memorijalni muzej kontinuirano prikuplja građu i eksponate koji mogu biti relevantni za život i literaturu Ive Andrića. Svake godine

priređuju se književni i kulturni programi kojima se javnost želi podsjetiti na najvažnije datume i događaje iz Andrićevog života i

književne karijere. Unutar Memorijalnog muzeja 2002. godine ustanovljena je ZaviÄajna književna zbirka kojom su obuhvaćeni književnici koji se roÄ‘enjem ili svojim stvaralaÅ¡tvom dotiÄu podruÄja danaÅ¡njeg Srednjobosanskog  kantona.

Share this post


Link to post
Share on other sites

 

 

Vlašić

Planina VlaÅ¡ić, znaÄajna turistiÄka destinacija BiH, dobila je naziv po nomadskom stanovniÅ¡tvu Vlasima i posebno je aktuelna zimi jer je izrazito dobro opremljena za zimski turizam. Mnogi kažu da je VlaÅ¡ić nalik na jednu veliku tvrÄ‘avu na Äijim padinama su zastupljeni sportovi alpskog i nordijskog skijanja, noćnog skijanja, snow safarija, sankanja i noćni provod.

 

 

9.jpg

 

Udaljena je 28km od Travnika sa nadmorskom visinom  od 1943m Å¡to je ujedno i najviÅ¡i vrh zvani Paljenik pa ga Äesto posjećuju i

paraglajderi. Poznato je da se vlaÅ¡ićki zrak zbog cjelokupnog ambijenta preporuÄuje svima onima koji imaju problemima sa disajnim putem.

Dolazak na rekreaciono podruÄje Babanovac moguće je iz viÅ¡e pravaca

 

Travnik-Turbe-Babanovac

 

Banja Luka-Skender Vakuf-Babanovac

Bugojno-Donji Vakuf-Turbe-Babanovac i

Jajce-Donji Vakuf –Turbe-Babanovac.

 

4.jpg

 

Ponuda koju pruža Babanovac, svojevrsni centar za ski sportove je raznovrsna. Naime,  opremljen je sa stazom dužine 15 kilometara, skijaÅ¡kim liftovima, hotelima, apartmanima, vikendicama i pansionima.

 

babanovac_2.jpg

 

 

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

 

 

Vodopad Ugrić i Ugar

Rekreacioni centar VlaÅ¡ić, Babanovac udaljen je 28km od Travnika i Äitavo podruÄje obiluje izrazito bogatom turistiÄkom ponudom, pa dolaskom na plato mogućnosti ima za sve, bilo da ste doÅ¡li zbog izleta, brdskog biciklizma ili neizostavne  Å¡etnje do

ledene planinske ljepotice rijeke Ugar, desne pritoke Vrbasa.

Zaljubljenici u prirodu mogu se uputi u smjeru sjevera laganom Å¡etnjom uz povremeno zastajanje u cilju slikanja Äuvenog Tornjaka sve do ski lifta Ugar i sela ÄŒatići odakle se otvara jedinstven pogled prema VlaÅ¡iću. Put u jednom dijelu podrazumjeva prolazak kroz gustu Å¡umu, ali i to je zadovoljstvo jer ćete naići na ružu „Rosa Brandis“ karakteristiÄnu upravo za ovo podruÄje po tome Å¡to nema trnja. Ukoliko je probate prenijeti u grad,  neće to biti ona  â€žRosa Brandis“ kao na VlaÅ¡iću jer u gradskoj zoni ovaj cvijet puÅ¡ta bodlje.

 

13f34e2b533e12c6166f88368dcd8c07_L.jpg

 

Dalje rijeka stvara udubljenje sa neprohodnim kanjonom i mnoÅ¡tvom divljih brzaca i virova, pa i vodopad sa nesvakidaÅ¡njom moguÄnošću prolaska ispod njega. Put dalje možete nastaviti niz kanjon do drugog vodopada zvanog Ugar, pa uzbrdo prema selu Å iÅ¡ava i opet cvijetnom polju, ovaj put rozih i žutih orhideja. Naselje vikendice znak je da ste opet na poÄetnom platou.

 

babanovac_600x377.jpg

 

tornjak.jpg

 

ilomska_river_waterfall.jpg

 

ilomska_rijeka_vodopad.jpg

Share this post


Link to post
Share on other sites

Meka se nalazi u Saudijskoj Arabiji, mjesto je roÄ‘enja pejgambera   Muhameda, osnivaÄa islamske vjjere, zbog Äega i važi za najsvetiji grad islama. U Meki živi viÅ¡e od milion stanovnika, a s obzirom na to da je svake godine cilj hodoÄašća, broj ljudi koji koraÄa njenom teritorijom, znatno je veći

Meka se prostire na povrÅ¡ini od 850 km2, a okružuju je dva planinska vijenca. Nalazi se u regionu Hidžaz, u pjeÅ¡Äanoj dolini, na oko 277 m iznad nivoa mora. I u vrjeme pejgambera   Muhameda, Meka je bila važan ekonomski centar, a ogromnu ekspanziju u veliÄini i infrastrukturi doživljava u modernom dobu, zbog Äega su nestale preko hiljadu godina stare zgrade i arheoloÅ¡ka nalaziÅ¡ta. Danas je Meka jedan od vodećih kosmopolitskih gradova.

98440_kaba-----camera-eye_af.jpg?ver=133

U dvorištu ove Velike džamije (kako još nazivaju Mesdžid-ul-Harem) nalazi se najsvetije mjesto samog islama, a to je Kaba. Ova građevina ima oblik kvadrata, duga je oko 11, a visoka oko 17 m. Kaba ima samo jedna vrata, a za muslimane predstavlja središte svijeta, jer smatraju da je ona ono što je Alah prvo stvorio. Unutar Kabe nalazi se Crni kamen, njen najsvjetiji predmet, prema kome muslimani iskazuju veliko poštovanje i klanjaju mu se. Stanovnici Meke vijeruju da je Kabu sagradio Avram, praotac naroda.

Muslimani jako cijene  i Zem-Zem izvor. Prema islamskom vjerovanju, to je Äudesno-generisan izvor vode od Boga, koji je nastao zbog toga Å¡to je Avramov sin Ismail non-stop plakao i tražio vodu. Zam-Zam izvor važi za savremeno Äudo, koje nikada nije presuÅ¡ilo.

98441_mesdzid------pranav-_af.jpg?ver=13


309666_291236574236404_119270419_n.jpgposlanikovo_savs_turbe.jpg

 

 


305884_290734347619960_1527398455_n.jpg308285_291236344236427_220772107_n.jpg

.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!


Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.


Sign In Now